Građanski odgoj i obrazovanje
Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) u Republici Hrvatskoj ključan je segment obrazovnog sustava koji ima za cilj pripremiti mlade ljude za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom društvu. Ovaj oblik obrazovanja bavi se razvojem građanskih kompetencija, poticanjem kritičkog mišljenja, te promicanjem temeljnih vrijednosti poput ljudskih prava, tolerancije, ravnopravnosti i vladavine prava.
Povijesni razvoj GOO-a u Hrvatskoj
Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj razvijalo se kroz nekoliko faza. Prvi koraci prema integraciji ovog predmeta u obrazovni sustav počeli su u 1990-ima, s obzirom na promjene u političkom i društvenom sustavu nakon stjecanja neovisnosti. S razvojem demokracije i europske integracije, postala je jasnija potreba za obrazovanjem mladih generacija o temeljnim društvenim vrijednostima i odgovornostima građana.
Tijekom 2012. godine donesen je okvir za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole, s fokusom na eksperimentalnu provedbu. Ovaj okvir uključivao je međupredmetni pristup, što znači da su se teme GOO-a trebale integrirati u više predmeta, poput povijesti, geografije, etike i materinjeg jezika. Kasnije su neki gradovi i županije, poput Rijeke, uveli GOO kao izborni predmet u osnovnim školama.
Ciljevi i sadržaj GOO-a
Glavni ciljevi Građanskog odgoja i obrazovanja su:
- Razvijanje društvene odgovornosti i aktivnog građanstva – Poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u zajednici te razumijevanje njihovih prava i odgovornosti kao građana.
- Promicanje ljudskih prava i demokratskih vrijednosti – Obrazovanje mladih o univerzalnim ljudskim pravima, ravnopravnosti i važnosti poštivanja različitosti.
- Razvijanje kritičkog mišljenja – Podrška učenicima u analizi informacija, donošenju informiranih odluka te razumijevanju društvenih procesa.
- Razvijanje kompetencija za mirno rješavanje sukoba – Poučavanje tehnika nenasilne komunikacije i medijacije kao alata za rješavanje sukoba.
Teme koje se obrađuju u okviru GOO-a uključuju ljudska prava, demokraciju, pravnu državu, medijsku pismenost, održivi razvoj, kulturnu raznolikost, rodnu ravnopravnost, te borbu protiv diskriminacije i nasilja. Također, obrađuju se i praktična pitanja poput financijske pismenosti, volonterizma i zaštite okoliša.
Provedba GOO-a u obrazovnim ustanovama
U Hrvatskoj se Građanski odgoj i obrazovanje provodi kroz dva osnovna modela: međupredmetni pristup i izborni predmet. Međupredmetni pristup omogućuje integraciju tema GOO-a u nastavu drugih predmeta, dok izborni model daje prostor za dublju obradu tema kroz poseban predmet.
Grad Rijeka jedna je od predvodnica u provedbi GOO-a kao izbornog predmeta u osnovnim školama. Ovaj model omogućuje učenicima da kroz praktične primjere i aktivnosti steknu znanja i vještine potrebne za svakodnevni život u demokratskom društvu. U nekim školama program se provodi uz pomoć vanških partnera, poput nevladinih udruga koje osiguravaju dodatne materijale i edukaciju nastavnika.
Izazovi u provedbi GOO-a
Unatoč pozitivnim pomacima, provedba Građanskog odgoja i obrazovanja suočava se s nizom izazova. Jedan od glavnih problema je nedostatak sustavne edukacije nastavnika za provedbu GOO-a. Nastavnici često nemaju dovoljno specifičnih znanja i resursa za kvalitetnu provedbu ovog programa, osobito u okviru međupredmetnog pristupa.
Dodatno, GOO se nerijetko suočava s otporom dijela javnosti koji smatra da se njime promoviraju političke ili ideološke teme. U nekim zajednicama nedostaje svijest o važnosti ovog predmeta za razvoj demokratskog društva, što može ograničiti njegovu implementaciju.
Financijska sredstva također predstavljaju izazov, osobito kada je u pitanju nabava odgovarajućih materijala ili osiguravanje dodatne edukacije za nastavnike. Premda postoje nacionalne smjernice za provedbu GOO-a, konkretna realizacija često ovisi o angažmanu pojedinih škola i lokalnih zajednica.
Perspektive i budući razvoj
Unatoč izazovima, Građanski odgoj i obrazovanje ima velik potencijal za unapređenje obrazovnog sustava i društva u cjelini. Ključni koraci za budući razvoj uključuju:
- Sustavnu edukaciju nastavnika – Organizacija redovitih stručnih usavršavanja za nastavnike kako bi stekli potrebne kompetencije za provedbu GOO-a.
- Jačanje suradnje s nevladinim sektorom – Uključivanje udruga i institucija koje mogu pružiti dodatnu podršku u provedbi programa.
- Unaprjeđenje nastavnih materijala – Razrada suvremenih i interaktivnih materijala prilagođenih potrebama učenika.
- Povećanje svijesti javnosti – Promocija važnosti Građanskog odgoja i obrazovanja kroz medije i javne kampanje kako bi se povećala podrška javnosti.
Građanski odgoj i obrazovanje predstavlja temelj za izgradnju aktivnog i odgovornog građanstva u Hrvatskoj. Njegova uspješna provedba ključna je za osiguravanje dugoročnog razvoja demokratskog, inkluzivnog i pravednog društva. Uz kontinuirane napore svih dionika u obrazovnom procesu, GOO može postati jedan od ključnih alata za osnaživanje mladih generacija i izgradnju bolje budućnosti.
Objave
Sadnja Drva sjećanja na žrtve Holokausta
Projekt Drvo sjećanja na žrtve Holokausta predstavila je ispred osnovne škole Kaštanjer, ravnateljica škole Nada Crnković koja je u svom govoru iznijela važne razloge zašto u školi treba poučavati učenike o tome što je Holokaust i koje su bile njegove posljedice na...
Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta
Učenici 7. a razreda Osnovne škole Kaštanjer, u sklopu nastave Hrvatskoga jezika, Povijesti te Građanskog odgoja i obrazovanja, dana 23. 1. 2025. posjetili su Kino Valli gdje su, uz pratnju profesorice Nataše Ilić Agatić i profesora Nikole Vukelića, pogledali ...
Uručene potvrde učiteljima za nastavu Građanskog odgoja i obrazovanja
Gradonačelnik Filip Zoričić i ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Pula Aleksej Mišan su u četvrtak, 20. rujna 2024. godine, u Komunalnoj palači uručili potvrde učiteljima pulskih osnovnih škola za završeno stručno usavršavanje za nastavu građanskog odgoja....