Projekt Drvo sjećanja na žrtve Holokausta predstavila je ispred osnovne škole Kaštanjer, ravnateljica škole Nada Crnković koja je u svom govoru iznijela važne razloge zašto u školi treba poučavati učenike o tome što je Holokaust i koje su bile njegove posljedice na društvo i na život pojedinca u tom vremenu. Naglasila je kako OŠ Kaštanjer dugi niz godina obilježava Dan sjećanja na Holokaust raznim edukativnim aktivnostima , a ove smo godine ujedinili eko grupu i grupu učenika koji pohađaju Građanski odgoj i obrazovanje. Ravnateljica se obratila riječima podrške projektu sa strane gradske tvrtke Herculanea, koja je školi donirala sadni materijal. drvo likvidambar, a ujedno je osim partnerstva i tvrtka kum našoj eko školi. Ravnateljica Crnković je podsjetila kako je za datum sadnje izabran današnji datum obzirom je 24. siječnja, Dan obrazovanja te se jedino obrazovanjem, znanjem i učenjem možemo aktivno zalagati za mir, biti empatični ljudi koji žive u tolerantoj zajednici i biti njezin aktivni član. Drvo će dobiti memorijalnu pločicu s QR kodom i popratnim tekstom o sadržaju aktivnosti.
Slika. Istra24
Slika. Istra24
Sadnju će obaviti učenici eko-grupe naše škole zajedno s učenicima koji sudjeluju u projektu aktivnosti učenja o Holokaustu, a polaze izvannastavnu aktivnost Građanskog odgoja i obrazovanja.
Riječ o projektu, njegovom značaju te cilju, predstavila je profesorica Nataša Ilić Agatić, profesorica Hrvatskog jezika književnosti, voditeljica izvannastavne aktivnosti Građanskog odgoja i obrazovanja te edukatorica o Holokaustu u međunarodnoj organizaciji Yahad In Unum iz Pariza . Učenice 7. a razreda Jana Bašić Palković, Ema Hrgović te Lucija Slaviček čitale su ulomak iz dnevničke proze Željela sam letjeti poput leptira, Naomi Morgenstern. Roman je nastao na temelju svjedočanstva Hanne Gofrit koja je preživjela Holokaust.
Profesorica Ilić Agatić ovim se riječima obratila prije čitanja:
Veliki dio našeg učenja o Holokaustu dolazi iz svjedočanstava preživjelih i svjedoka Holokausta, genocida i zločina protiv čovječanstva , no nažalost, njihov broj sada je vrlo malen i uskoro više neće biti preživjelih koji bi mogli podučavati druge o događajima iz Holokausta. Mi smo posljednja generacija koja će moći učiti o Holokaustu od ljudi koji su ga doživjeli, stoga je naša odgovornost osigurati da njihova ostavština opstane. U znak najdubljeg pijeteta prema svim žrtvama sadimo ovo drvo u znak sjećanja na one koji su stradali tijekom Holokausta. Odabrali smo drvo jer ono ima simboličko značenje u židovskoj vjeri – novo drvo za Židove simbolizira novu osobu.
Pružanje mogućnosti našim učenicima da prošire svoje znanje i razumijevanje Holokausta ključno je s obzirom na razmjere negiranja Holokausta i nedostatak razumijevanja zločina među općom populacijom. Činjenica da se oslobođenje logora Auschwitz-Birkenau dogodilo 27. siječnja 1945. znači da je broj preživjelih i njihovih svjedočanstava sada vrlo malen, što dodatno naglašava potrebu da se o Holokaustu i dalje govori (Dan sjećanja na žrtve Holokausta održava se 27. siječnja, prema danu oslobođenja najvećeg nacističkog koncentracijskog logora – Auschwitza koji je oslobođen 1945. godine).
Generalna skupština UN-a je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta kako bismo dostojanstveno odali počast žrtvama čiji su životi nepravedno oduzeti ili su proganjani u ime ideologije koja je ostavila duboku ranu i vječne ožiljke na tlu Europe. Svjedoci smo da živimo i dalje u nesigurnm vremenima te ste upravo vi generacije koje će prenositi znanje, stvarati društvo i svijet mirnim, dobrim mjestom u kojemu trebamo biti dobri ljudi jedni prema drugima, društvo koje poštuje drugoga uvažavajući različitosti.
Slika. Zoran Oljača
Slika. Zoran Oljača
Novi plodovi na drvetu gotovo predstavljaju novi život – sadnjom ovog drveta osiguravamo da žrtve nikada neće biti zaboravljene i omogućujemo da njihova ostavština živi dalje. Kako ovo drvo raste, tako će rasti i sjećanje i ostavština onih koji su stradali, a nadamo se da će ovo drvo ostati za buduće učenike i učitelje što će ih nadahnuti da nastave širiti svoje znanje i dalje za nove naraštaje i generacije učenika.
S ciljem očuvanja kolektivnog sjećanja na sve žrtve Holokausta, kao i svih žrtava nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata, naglasak stavljamo na educiranje mladih ljudi o povijesnim činjenicama, ljudskim pravima i važnosti tolerancije. Edukacija treba biti usmjerena na razumijevanje uzroka i posljedica diskriminacije, antisemitizma, rasizma i mržnje, kako bi se izgradilo društvo temeljeno na miru, međusobnom poštovanju i prihvaćanju različitosti.
Slika. Istra24
Kroz obrazovne programe, radionice, posjete memorijalnim centrima i sudjelovanje u globalnim inicijativama za očuvanje sjećanja, želimo osnažiti mlade generacije da prepoznaju i suprotstave se svim oblicima netolerancije i nepravde. Samo svjesnim djelovanjem možemo spriječiti ponavljanje tragičnih poglavlja povijesti i osigurati bolje sutra za sve.
