| 2024-04-02 11:38:47 Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Potpisnici su pretrpjeli ozbiljne sankcije, no svojom su djelovanjem udarili temelj hrvatskoj jezičnoj slobodi. Nataša Ilić Agatić, prof.hrvatskog jezika i književnosti Pod VIŠE pročitajte kronologiju.
kronologija 📅 🖋️ U prostorima Matice hrvatske 9. ožujka skupina hrvatskih intelektualaca (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić) sastavila je tekst Deklaracije. ✉️ Matičin Upravni odbor prihvatio je tekst Deklaracije 13. ožujka te je on poslan najvažnijim hrvatskim kulturnim i znanstvenim institucijama na potpis. Deklaraciju je potpisalo 18 institucija. 🖨️ Slavko Mihalić (jedan od sastavljača Deklaracije, predsjednik Društva hrvatskih književnika i urednik Telegrama) dao je tiskati Deklaraciju 15. ožujka. 📰 Unatoč pokušajima tadašnje vlasti da se spriječi njena objava, Deklaracija je ugledala svjetlo dana u petak, 17. ožujka i to na naslovnici Telegrama. |
| Osnovna škola Kaštanjer Pula |
Nezadovoljni Novosadskim dogovorom i stavom da su hrvatski i srpski dvije inačice istoga jezika, hrvatski jezikoslovci ističu potrebu da se ispravi jezična neravnopravnost te da se osigura dosljedna primjena hrvatskoga jezika u javnom životu. Svoje stavove iznose u Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koja je nastala tijekom ožujka 1967. godine.